Listing 1 - 10 of 9495 | << page >> |
Sort by
|
Choose an application
An introduction to various aspects of human biology.
Choose an application
Choose an application
Choose an application
Migracije stanovništva svoje začetke bilježe duboko u historiji, a glavni pokretač migracija je primarno izbjegavanje loših i težnja za boljim uslovima života, koji su tokom povijesti bili povezani s djelovanjem ekonomskih, političkih, sigurnosnih, ekoloških i drugih faktora. Vanjska migracija, kao prostorno kretanje stanovništva između dvije države, implicira promjene kako za stanovništvo zemlje porijekla tako i za samo društvo prijema. Najveću pažnju u savremenim migracijama svjetskih razmjera privlače migracije iz zemalja u razvoju u razvijene zemlje, što se trenutno dešava i u Evropi, gdje je Bosna i Hercegovina postala tranzitna zemlja aktuelnog migracijskog vala. Najveća migracijska kretanja na prostoru BiH u novijoj historiji zabilježena su u prvoj polovini 1990-ih godina. Uglavnom su to bile prisilne migracije izazvane ratnim dešavanjima kada je samo u periodu 1991-1995. godine zemlju napustilo više od milion stanovnika, koji su u velikom broju nastavili da žive u zemljama prijema, ali se je značajan broj isljenika nakon rata i vratio u BiH. Druga polovina 1990-ih obilježena je nastavkom emigracija, bilo zbog spajanja porodica, bilo zbog loše ekonomske situacije i političke nestabilnosti, što je trend koji je nastavljen i u prve dvije decenije XXI stoljeća.
Choose an application
Krajem 2019. godine svijet je postao svjestan postojanja novog virusa iz porodice Coronaviridae i specifične bolesti - COVID-19 koju on uzrokuje. Za manje od tri mjeseca ovaj virus i njegove posljedice su od kineskog postali globalni problem. Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organisation, WHO) je 11. 3. 2020. godine proglasila pandemiju COVID-19. U međunarodnim razmjerima, pa i u Bosni i Hercegovini (BiH), odgovor struke i nauke je bio brz, premda ne uvijek i dovoljno efikasan. Bez obzira na nesebičnu saradnju naučnika i profesionalaca širom svijeta, prednost u borbi s bolešću su imale države s razvijenom ekonomijom, dobrim javnim zdravstvom i snažnim sistemom nauke. Iako po navedenim mjerilima BiH ne spada u izrazito otporne države, odgovor na pandemiju u BiH za sada izgleda zadovoljavajući. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH) je bila jedna od prvih, ako ne i prva institucija sistema nauke koja je reagovala na izbijanje pandemije. Na inicijativu i pod rukovodstvom akademkinje Mirsade Hukić već 22. 3. 2020. je na volonterskoj osnovi započela izrada projekta Epidemiološki lokacijski obavještajni sistem (ELIS) i geoportala na kome se permanentno prati stanje širenja COVID-19, te identifikuju uzroci njegove promjene. Teorijski i stručni dijelovi projekta iz oblasti medicine, javnog zdravstva i informatike završeni su 2. 4. 2020. godine. Zahvaljujući pokroviteljstvu nad projektom predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine, gospodina Šefika Džaferovića, ekspertski sistem je dobio dodatnu hardversku podršku i na vrijeme je popunjen podacima iz cijele države. To je omogućilo da sistem postane operativan već 8. 4. 2020. godine. Rezultati svih napora su vidljivi iz ove publikacije.
Choose an application
Choose an application
Choose an application
Choose an application
Choose an application
Listing 1 - 10 of 9495 | << page >> |
Sort by
|