Narrow your search

Library

KU Leuven (2)

UGent (1)


Resource type

book (1)

undetermined (1)


Language

Croatian (2)


Year
From To Submit

2019 (1)

2006 (1)

Listing 1 - 2 of 2
Sort by

Book
Zapisi nevladinih organizacija - Zajedničko pamćenje. Praktičan vodič u 60 pitanja
Authors: --- ---
ISBN: 9539543304 Year: 2006 Publisher: Zagreb [Croatia] : Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću

Loading...
Export citation

Choose an application

Bookmark

Abstract

Još od osnutka, 1948. g. pod okriljem UNESCO-a, Međunarodno arhivsko vijeće (MAV, International Council on Archives - ICA) pruža značajnu tehničku i stručnu podršku arhivima i arhivskim institucijama diljem svijeta. Putem studija, savjetovanja, misija stručnjaka, elaborata, normi i standarda, kao i razmjenom informacija, MAV ima bitnu ulogu u podizanju svijesti vlada, civilnog društva i međunarodne zajednice o važnosti arhivskog gradiva. Ovaj je priručnik praktični vodič kojim se želi privući pažnju predstavnika, osoblja i volontera nevladinih organizacija (NVO) na vrijednost njihovih dokumenata i zapisa, te dati savjete o njihovu upravljanju i čuvanju. Neki od zapisa uistinu imaju krucijalnu važnost kako za povijest samih organizacija tako i za društva na koje se odnose. Prednosti dobrog uredskog poslovanja privatnih ili javnih institucija su dobro poznate: uštede vremena i prostora, pravna i administrativna memorija, utemeljno shvaćanje prošlih odluka i transparentnost informacija. Čuvanje zapisa na srednji i dugi rok u elektroničkom je okruženju postalo kompleksnije; a intervencije uredskih djelatnika moraju početi u ranoj fazi životnog ciklusa dokumenta kako bi se osiguralo njihovo čuvanje. Stoga, da bi zadovoljio takve potrebe, vodič daje jednostavne i djelotvorne savjete. U zemljama u kojima NVO-i obavljaju aktivnosti kojima se država ne bavi, arhivsko gradivo NVO-a postaje neophodno za rekonstruiranje povijesti pojedinaca, institucija i populacije. U bivšim represivnim zemljama, gdje su javni arhivi nestali ili „očišćeni” , gradivo NVO-a je među rijetkim izvorima informacija koje žrtvama omogućuju bolje razumijevanje mehanizama represije i traženje prava na istinu i pomirenje. Vodič je realizacija preporuka ravnatelja državnih arhiva i predsjednika stručnih arhivskih udruga, koji su se 2001. g. okupili u Reykjaviku na XXXV. CITRA-i (International Conference of the Round Table on Archives), održanoj na temu sakupljanja i odabiranja gradiva suvremenog društva. U svjetlu rastuće uloge koju civilno društvo ima na međunarodnoj razini, i u svjetlu opasnosti za sigurno čuvanje zapisa NVO-a, briga i inicijativa MAV-a u potpunosti su opravdane i vrijedne hvale. Iza jedne naoko skromne ambicije krije se istinska odlučnost služenja građanima svijeta, radeći za veću transparentnost, dobru upravu i bolje očuvanje memorije ljudske vrste. Posebno mi je zadovoljstvo pozdraviti ovaj vodič kao izraz kontinuiranih napora MAV-a da sačuva pamćenje svijeta u svim njegovim neizmjernim raznolikostima.

Izvješće o pojavama govora mržnje i kaznenih djela učinjenih iz mržnje u Bosni i Hercegovini u razdoblju od lipnja 2017. godine do lipnja 2018. godine
Authors: --- ---
Year: 2019 Publisher: Sarajevo [Bosnia and Herzegovina] : Sarajevo Open Centre

Loading...
Export citation

Choose an application

Bookmark

Abstract

U razdoblju od 2016. do 2018. godine došlo je do poboljšanja pravnog okvira kada su u pitanju kaznena djela učinjena iz mržnje. Međutim, u praski i dalje postoje problemi koji se ogledaju u činjenici da bosanskohercegovačko društvo, kao i nadležna tijela, nije dovoljno senzibilizirano, odnosno nije dovoljno educirano kako bi ova kaznena djela bila primjereno sankcionirana. To doprinosi situaciji da žrtve kaznenih djela najčešće ostaju nezbrinute, djela neprocesuirana, što nekažnjenim počiniteljima_cama u ovakvim slučajevima šalje jasnu poruku da su njihova djela prihvatljiva i opravdana. Unatoč postojećem zakonskom okviru, koji trenutno pruža zakonsku zaštitu za žrtve i potencijalne žrtve kaznenih djela učinjenih iz mržnje, nažalost, pripadnici_e manjinskih skupina nisu u mogućnosti voditi siguran i dostojan život zbog činjenice da dijele neke od zaštićenih karakteristika. Iako je u proteklom razdoblju kontinuirano poboljšavana legislativa kada su u pitanju mržnja i kaznena djela učinjena iz mržnje, država nije uradila ništa kako na promidžbi postojeće legislative, tako niti na uspostavljanju povjerenja policije i pravosuđa s pripadnicima_ama marginaliziranih skupina. Jedan od razloga zašto članovi_ce marginaliziranih skupina ne prijavljuju nasilje upravo je nepovjerenje u pravosudni sustav, jer ga, nažalost, vide kao problem, a ne kao dio rješenja. Neprijavljivanje je dakako opravdano strahom žrtava da policijski_e službenici_e, tužitelji_ce i suci_sutkinje nisu dovoljno senzibilizirani_e i nemaju odgovarajući/profesionalni pristup žrtvama pripadnicima_ama marginaliziranih skupina, odnosno javni_e službenici_e imaju izražene predrasude prema društvenim skupinama koje su na marginama bh. društva. Posljedično, kaznena politika je veoma loša kada su u pitanju ova kaznena djela. Drugi razlog je što izostaju državni sustavni programi educiranja i senzibiliziranja policije i pravosuđa. Sav teret senzibilizacije i edukacije preuzimaju organizacije civilnog sektora i međunarodne organizacije koje djeluju na teritoriju BiH, a bave se tematikom i problematikom mržnje i kaznenih djela učinjenih iz mržnje. Iz dokumentiranih slučajeva može se primijetiti, nažalost, da ova kaznena djela imaju tendenciju rasta zbog neprimjenjivanja trenutnog postojećeg zakonskog okvira, prema kojem počinitelji_ce mogu biti sankcionirani_e, te da je potrebno poboljšanje trenutnog zakonskog okvira, odnosno harmonizacija kaznenih zakona u Federaciji BiH i Brčko distriktu s Krivičnim zakonom Republike Srpske.

Listing 1 - 2 of 2
Sort by