Listing 1 - 4 of 4 |
Sort by
|
Choose an application
Yugoslav War, 1991-1995 --- Women --- Feminist jurisprudence. --- Law and legislation. --- Women. --- Crimes against --- Law and legislation --- Feminism, Legal --- Legal feminism --- Feminist theory --- Jurisprudence --- Human females --- Wimmin --- Woman --- Womon --- Womyn --- Females --- Human beings --- Femininity --- War in former Yugoslavia, 1991-1995 --- Yugoslav Conflict, 1991-1995 --- Yugoslav Wars of Secession, 1991-1995 --- Yugoslav War Crime Trials, Hague, Netherlands, 1994 --- -Law and legislation. --- Social Sciences --- Gender Studies --- Sociology
Choose an application
Tehnologija je oduvek zaokupljala ljude, bilo iz praktičnih razloga (kako da sebi život učine lakšim), bilo iz radoznalosti (u smislu proširivanja granica ljudskog znanja). Kako tvrde umetnici/kritičari iz kolektiva Critical Art Ensemble, razmišljanja o svrsi i budućnosti tehnologije su se povezivala sa promišljanjima budućnosti ljudskog roda uopšte, i ona se najčešće odvijaju u dva smera: s jedne strane, tehno-utopisti koji smatraju da razvoj nauke i tehnike čovečanstvu može doneti neslućena dobra, blagostanje i lek protiv svih zala, a sa druge, tehno-distopisti, koji smatraju da je tehnologija izvor svih zala, i da se od nje ne može očekivati ništa dobro. Tehno-utopisti pravi procvat doživljavaju sa industrijskom revolucijom, kada vera u provi đenje ustupa mesto veri u kapitalizam. (Božja ruka provi đenja je nešto kasnije amputirana i prišivena kiborgu kapitalizma Adama Smita.) Naravno, sa dolaskom industrijske revolucije, težište se definitivno pomera u korist nauke i tehnologije: mislioci sa levice (Kondorse, Sen-Simon, Marks), kao i sa desnice (Kont, Spenser) su delili optimizam u vezi svetle budućnosti, uprkos različitim pristupima – tako je Sen-Simon predvi đao socijalizam saveta, dok je Spenser očekivao pojavu buržoaskog Natčoveka.
Applied anthropology --- Computers and civilization. --- Ethnology. --- Politics / Political Sciences --- Politics --- History --- Anthropology --- Social Sciences --- Economy --- Gender Studies --- Media studies --- Communication studies --- Sociology --- Recent History (1900 till today) --- Special Historiographies: --- Cultural Anthropology / Ethnology --- Transformation Period (1990 - 2010) --- ICT Information and Communications Technologies --- Wars in Jugoslavia
Choose an application
Ogledi koji čine sadržaj ove knjige nastali su u proteklih dvadeset pet godina kao rezultat mojih istraživanja srpske države i društva. Najveći broj ogleda objavljen je u zbornicima sa naučnih skupova ili u tematskim zbornicima, u istorijskim časopisima ili kao uvod u kritička izdanja istorijskih izvora koja sam priredila. Manji je broj ogleda koji se prvi put objavljuju u ovoj knjizi: kao osnova za njih poslužila su naučna predavanja koja sam održala u pomenutom razdoblju. Tri ogleda predstavljaju moje osvrte na dve biografije i jednu autobiografiju. Uvrstila sam ih u ovu knjigu primarno zato što oni upotpunjuju sliku o srpskoj intelektualnoj eliti, kojoj je u knjizi posvećeno jedno poglavlje. Ali i zato što je njihovo objavljivanje rezultat isključivo nesebičnog ličnog pregalaštva Ljiljane Vuletić i Aleksandra Lebla.
Democracy --- Serbia --- Politics and government. --- History. --- Politics / Political Sciences --- Politics --- History --- Anthropology --- Social Sciences --- Gender Studies --- Sociology --- Political history --- Modern Age --- Recent History (1900 till today) --- Culture and social structure --- Studies in violence and power --- Health and medicine and law --- Nationalism Studies --- 19th Century
Choose an application
Upravo doneti Zakon kojim se rehabilituju svi “ideološki” protivnici komunizma, počinje sa datumom od 6. aprila 1941. što je istovremeno i njegov najzanimljiviji deo. Imali smo priliku da slušamo predlagače i zagovornike zakona1 koji su svojom srčanom odbranom ratnih “ideoloških” protivnika komunizma, nedvosmisleno potvrdili da je čitava stvar i smišljena isključivo zbog njih, a da ih oni posle 1945. ustvari i ne zanimaju, odnosno, da su samo “kolateralna šteta” pokušaja rehabilitacije kvislinga iz vremena Drugog svetskog rata. Saopštili su nam i da bi čitav komunistički period trebalo jednostavno proglasiti zločinačkim čime bi, misle oni, po automatizmu bili rehabilitovani svi njegovi “ideološki” protivnici, a oni ratni proglašeni borcima za pravednu stvar. Zato možemo očekivati da će (kao što se već desilo sa četnicima) ovog puta “demokratama” biti proglašeni nedićevci i ljotićevci, pa će po automatizmu “demokrate” postati i balisti, hortijevci, ustaše, i na kraju, sam nemački Rajh. Svi oni zaista jesu bili “ideološki” protivnici komunizma, ali je, sasvim sigurno, Hitler bio najveći. Zato nije slučajno danas, njihov “ideološki” antikomunizam i početak i kraj svake argumentacije, uz prećutkivanje da su kao protivnici komunizma bili i aktivni protivnici celokupne antihitlerovske koalicije čiji je komunizam bio sastavni deo. Prećutkuje se i da je njihov “ideološki” antikomunizam u tadašnjem shvatanju pojma podrazumevao veličanje nacizma, antidemokratiju, i na prvom mestu, antisemitizam, “slučajno”, baš u vreme kada su milioni Jevreja ubijani u “Velikom Nemačkom Rajhu”.
World War, 1939-1945 --- Collaborationists --- Propaganda. --- Politics / Political Sciences --- Politics --- History --- Social Sciences --- Theatre, Dance, Performing Arts --- Gender Studies --- Education --- Fine Arts / Performing Arts --- Jewish studies --- Media studies --- Communication studies --- Sociology --- Political history --- Recent History (1900 till today) --- Special Historiographies: --- Government/Political systems --- WW II and following years (1940 - 1949) --- Fascism, Nazism and WW II --- Film / Cinema / Cinematography --- History of Antisemitism --- Ethnic Minorities Studies --- Identity of Collectives
Listing 1 - 4 of 4 |
Sort by
|