Abstract | Keywords | Export | Availability | Bookmark

Choose an application

• Reference Manager
• EndNote
• RefWorks (Direct export to RefWorks)

Uvrštavanjem nasilja u porodici u krivično zakonodavstvo Bosne i Hercegovine (2000. g. u Krivični zakon Republike Srpske, 2003. g. u krivične zakone Federacije Bosne i Hercegovine i Brčko distrikta BiH) inicirano je društveno sankcionisanje ovog krivičnog djela. Na taj način je nasilje u porodici izašlo iz privatne sfere i definisano je kao krivično djelo sa svojim kvalifikatornim oblicima, koje se rješava unutar krivičnopravnog sistema u BiH. Unapređenje sudskog odgovora na nasilje u porodici je veliki izazov, jer predstavlja izuzetno složeno socio-kriminološko pitanje, sa kojim se suočavaju profesionalne pravne zajednice širom svijeta. Pravosuđe u BiH ima mogućnost da doprinese društvenoj promjeni kad je u pitanju nasilje u porodici tako što će osigurati da svi akteri zauzmu profesionalan i dosljedan pristup prilikom rješavanja slučajeva nasilja u porodici. Sudije i sutkinje imaju ključnu ulogu u postizanju oštrije društvene osude kroz sankcionisanje počinilaca koje pokazuje i osudu i razumijevanje problema nasilja u porodici, dok tužioci i tužiteljice imaju značajnu ulogu u blagovremenom procesuiranju počinilaca i zaštiti prava žrtava nasilja u porodici. Istraživanja pokazuju da dosljedan odgovor krivičnopravnog sistema ima efekt preventivnog djelovanja, jer se stvara povjerenje žrtava u rad sistema, a počinioci nasilja su svjesni izvjesnosti sankcije za izvršeno djelo. U BiH se primjenjuje nekoliko pristupa u cilju unapređenja odgovora pravosuđa na nasilje u porodici; pružanje edukacija za sudije i tužioce, jačanje multidisciplinarnog pristupa pružanja podrške, razvoj materijala, analiza presuda i praćenja suđenja. Ipak, i dalje u sudskoj praksi dominiraju prakse izricanja uslovnih osuda, blaže kvalifikacije krivičnog djela nasilja u porodici, nespremnost da se nasilje u porodici procesuira u stjecaju s drugim kaznenim djelima, te odmjeravanje kazne na granici ili ispod granice propisane zakonom. Prepoznavši značaj unapređenja odgovora pravosuđa na nasilje u porodici i jačanja dosljednosti sudske prakse, u okviru projekta Rod i pravosuđe u BiH, 2012. g. formiran je sudijski panel, čiji je cilj bila izrada specifičnog priručnika za sudije koji rade na procesuiranju slučajeva nasilja u porodici. Rad panela, kojem su podršku pružili DCAF-a i AI, rezultirao je izradom PRIRUČNIKA: Sudska razmatranja slučajeva nasilja u porodici u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: Priručnik), kao materijala koji su izradile sudije za sudije u cilju unapređenja sudske prakse. Osvrćući se na izvještaj OSCE-a iz 2011. godine, međunarodnu sudsku praksu i analizu sudskih predmeta iz oblasti nasilja u porodici, panel je dao preporuke o ocjeni olakšavajućih i otežavajućih okolnosti u slučajevima nasilja u porodici, zaključivši da je postojeća ocjena okolnosti glavni faktor neadekvatnog sudskog odgovora na krivično djelo nasilja u porodici u BiH. Visoko sudsko i tužilačko vijeće prepoznalo je Priručnik kao veoma značajan materijal za unapređenje sudske prakse. Priručnik je do kraja 2015. g. dostavljen svim pravosudnim institucijama u BiH, te su u skladu sa Priručnikom razvijeni edukativni materijali koji su prihvaćeni od strane entitetskih centara za edukaciju sudija i tužilaca. U okviru programa obuka, čiji je cilj bila provedba Priručnika, educirano je preko 200 sudija i tužilaca. Obuke su organizovane u saradnji sa CEST FBiH, CEST RS, entitetskim udruženjima tužilaca, Udruženjem žena sudija u BiH te Udruženjem stručnih saradnika u BiH. Cilj predmetnog istraživanja je analiza primjene Priručnika u sudskoj praksi BiH i evidentiranje promjena u procesuiranju slučajeva nasilja u porodici od 2011. godine, kada je provedena analiza Misije OSCE-a u BiH Krivična odgovornost i sankcioniranje počinilaca nasilja u porodici: Analiza i preporuke o krivičnopravnim sankcijama u predmetima nasilja u porodici u Bosni i Hercegovini. Istraživanjem se željelo utvrditi da li je Priručnik imao utjecaja na rad sudija, te da li su provedene edukacije utjecale na kvalitet sudskih presuda. Analizom je obuhvaćeno ukupno 150 predmeta nasilja u porodici iz 2016. g. Interpretacije iz analize su dodatno obaćene kvalitativnim intervjuima sa 24 sudije i sutkinje, koji imaju višegodišnje iskustvo u radu sa slučajevima nasilja u porodici. Analiza prvostepenih presuda je pokazala da su glavni problemi u sudskom odgovoru na nasilje u porodici: povremeni nekritički pristup u odlučivanju prilikom potvrđivanja optužnice od strane sudija za prethodno saslušanje, izricanje sankcija pri donjoj granici ili ispod propisanog zakonskog minimuma, pretežno izricanje uslovnih osuda, pa čak i u slučajevima kvalifikovanog oblika krivičnog djela nasilja u porodici, izostanak opozivanja uslovnih osuda nakon ponovnog počinjenja krivičnog djela u periodu provjeravanja, te stereotipna ocjena olakšavajućih i otežavajućih okolnosti prilikom odluke o sankciji, čime se ne uzima u obzir specifičnost problema nasilja u porodici.

Family violence --- Wife abuse --- Law and legislation. --- Law and legislation.