Listing 1 - 4 of 4 |
Sort by
|
Choose an application
Razvoj prava istospolnih partnera u Evropi se odvijao od potpunog nepriznavanja istospolnih odnosa do pravnog priznavanja roditeljstva istospolnim parovima. Odnosno od nepriznavanja istospolnih zajednica, pa sve do omogućavanja istospolnim partnerima da usvoje djecu. Pravilo koje je zajedničko svim savremenim državama jeste činjenica da su sve osobe jednake pred zakonom. Promjene u strukturi i konceptu porodičnih odnosa, posljedica su brze i neprestane evolucije porodice kao jedinke društva, te razvijanje načela individualizma i liberalizma u ličnim odnosima pojedinaca u društvu. U modernom društvu stalno se dešavaju brojne i raznovrsne promjene, od kojih su neke vrlo značajne i pomalo neočekivane, ako ne u smislu njihovog sadržaja i posljedica, onda, svakako, u pogledu brzine nastupanja i razvoja događaja koji tome prethode, ili ih simultano prate. Ovakav trend nije zaobišao ni važne društvene i pravne ustanove kakve su porodica, odnosno brak. Od kraja XX. vijeka nastupile su radikalne promjene u odnosu društva i države prema ovim kategorijama, naročito u smislu napuštanja isključivosti tradicionalnog koncepta braka i porodice i uvođenja u pravni poredak novih oblika životnih zajednica. Širi okvir ovakvog razvoja događaja, u značajnom dijelu ima svoje izvorište u individualističkoj filozofiji i na njoj zasnovanoj afirmaciji individualnih prava i sloboda. Danas je u većini zemalja istospolnim parovima dozvoljeno zaključenje životnog ili registrovanog partnerstva. Pri regulisanju pravnog režima u vezi sa istospolnim zajednicama, postavlja se pitanje prihvatljivosti takve regulacije sa aspekta morala društva. S druge strane, donošenje zakonodavnih akata o ovoj materiji, ponajprije zavisi i od političke klime koja trenutno vlada u predstavničkim tijelima.
Choose an application
Kako rod utječe na rad pravosuđa? Nekad se pretpostavlja da je zakon objektivan, neutralan i nepristran, te da prema tome rod ili nema ili ima malo utjecaja na njegovu primjenu. A ipak, u razmatranju pravnog stručnjaka odgovornog za provedbu zakona, neizbježno se nameće pitanje s kojim se profesionalni pravnici i pravni naučnici suočavaju kroz historiju pravne nauke - kako pravosudni stručnjaci na koje utječu društvene norme mogu biti nepristrani u provedbi i primjeni zakona? Ovaj izvještaj upućuje na to da pravni stručnjaci - sudije, tužioci, advokati i stručni saradnici - u svoj rad doista unose ne samo svoje akademsko obrazovanje, profesionalno iskustvo, analitičan pristup pravu i dobre namjere, nego i svoje vrijednosti, uvjerenja i mišljenja. Ipak, demokratske pravosudne institucije su opredijeljene za principe pravičnosti i nepristranosti, nosioci pravosudnih funkcija i profesionalni pravnici su obučeni da objektivno primjenjuju zakon, a pravne institucije prepoznaju značaj kontinuirane reforme, razmatranja i unapređenja, kako bi osigurale da se svi oni koji se bave pravom rukovode navedenim principima. Istraživanja sve više otkrivaju granice do kojih pojedinac može biti nepristran i objektivan bez obzira na profesiju kojom se bavi. Naročito su studije utjecaja podsvjesnih stavova, pretpostavki i stereotipa na donošenje odluka pokazale da takozvana implicitna pristranost utječe na skoro svaki aspekt ponašanja, od našeg odnosa prema ljudima koji su drugačiji od nas do biranja proizvoda koje kupujemo. Implicitna pristranost odnosi se na nesvjesne pretpostavke ili stereotipe o određenim društvenim grupama (rod, rasna pripadnost, etnička pripadnost, vjerska pripadnost itd.), koji se razvijaju od malih nogu i s vremenom se sve više ukorjenjuju - u tolikoj mjeri da čak i kada osoba (svjesno) usvoji izričito nepristran pogled na svijet "njeni stereotipi ostaju u velikoj mjeri nepromijenjeni i postaju implicitni (ili automatski)".
Choose an application
Iako često ostaju nezapažene ili ignorirane, rodne predrasude su istaknut fenomen, kako u bosanskohercegovačkom tako i globalno u pravnom sistemu. Posljedice rodno zasnovanih predrasuda i diskriminacije mogu osjetiti svi ljudi u sistemu, bilo da su muškarci ili žene, koji traže ostvarenje svojih prava ili oni koji rade u pravosuđu. One mogu utjecati na atmosferu u sudnici, predstavljanje slučaja, odluke sudija, pa čak i na to da li će slučaj uopće dospjeti na sud. Smanjivanjem i eventualnom eliminacijom ovih predrasuda donosit će se pravednije presude. Atlantska inicijativa (AI) i Ženevski centar za demokratsku kontrolu oružanih snaga (DCAF) od 2011. godine rade kroz projekat Rod i pravosuđe sa sutkinjama i sudijama, tužiocima i tužiteljicama iz BiH na pitanjima rodnih predrasuda. Tokom projekta oni su istakli koliko je važno da se ono što su oni naučili podijeli sa budućim generacijama pravnika. Da bi odgovorili na ukazanu potrebu, te uključili profesor(ic)e prava u dalje razumijevanje ovih rodnih predrasuda u specifičnim kontekstima, DCAF i AI su facilitirali izradu serije predavanja namijenjenu studenticama i studentima prava u BiH. Od februara do septembra 2016. godine, jedanaest univerzitetskih profesora i profesorica prava redovno se sastajalo na seriji radionica s ciljem razvijanja predavanja koja se bave utjecajem rodnih predrasuda na pravnu praksu u Bosni i Hercegovini. Svaki od sedam sastanaka bio je usmjeren na razmatranje literature, identificiranje rodnih predrasuda u određenoj oblasti prava, pregled dostupnih istraživanja, te osmišljavanje vježbi i diskusija koje studentima i studenticama prava mogu pomoći da shvate na koji način su rodne predrasude prisutne kroz pravo i primjenu zakona, te kako ove predrasude mogu negativno utjecati na provođenje pravde. Rad profesora i profesorica, uz podršku i organizaciju Atlantske inicijative i DCAF-a, rezultirao je modularnim priručnikom koji je pred vama. Iako bi se ove lekcije teoretski mogle predavati kao samostalan predmet o rodnim predrasudama u pravu, prvenstveno su osmišljene kako bi dopunile postojeće predmete u različitim aspektima krivičnog, građanskog i porodičnog prava, i kako bi saznanja o rodnim predrasudama postala sastavni dio predavanja na pravnim fakultetima. Međutim, važno je naglasiti da prva dva predavanja donose osnovni uvod u koncepte roda i rodnih predrasuda, te se stoga preporučuje da se ova dva predavanja predaju svim studentima. Preostala predavanja su osmišljena kao samostalna, u okviru jednog ili dva 45-minutna časa. Možda će neki profesori ili profesorice radije integrirati pojedine vježbe ili komponente u svoja redovna predavanja. Osim toga, predavanja će možda biti korisna za polaznike i polaznice magistarskih ili doktorskih studija kako bi dobili informacije o utjecaju roda na njihovu oblast prava. Predavanja mogu biti korisna i kao referenca na drugu literaturu, ako studenti i studentice žele detaljnije istražiti datu temu. Predavanja se zasnivaju na primjenjivim domaćim, regionalnim i međunarodnim pravnim okvirima, te na pravnoj teoriji, praktičnim primjerima i istraživanjima u oblasti sociologije prava u Bosni i Hercegovini i inostranstvu. Svako predavanje sadrži i relevantnu literaturu koja je u prevodu navedena u dodatku (a koja ranije nije bila dostupna u BiH), koju studenti mogu koristiti da obogate i prošire svoja znanja. Osim toga, predavanja su osmišljena kao podrška modernim i interaktivnim praksama podučavanja i sadrže video linkove, teme za diskusiju, praktične vježbe i studije slučaja. Cilj priručnika je da studenti i studentice prava, koji slušaju i učestvuju u ovim predavanjima, postanu svjesniji postojanja rodne pristranosti u sudskim postupcima i da prošire svoje razumijevanje o tome kako se rodne pristranosti manifestiraju u primjeni prava u bh. društvu. Studenti mogu koristiti priručnik u cjelini ili njegove dijelove, za različite svrhe: pripremu za predavanja, učenje za ispite ili širenje svog znanja o pravu. Nakon ovih predavanja studenti/ce će moći bolje prevazilaziti predubjeđenja i predrasude u vlastitim životima, kao i u svojim budućim profesijama. Kako interes za ovu temu raste u akademskim krugovima, pravni fakulteti će sa upotrebom priručnika moći doprinositi proširivanju znanja stručne pravne zajednice o tome kako se rodne predrasude manifestuju u specifičnom kontekstu bosanskohercegovačkog društva.
Choose an application
Seksualno nasilje je jedna od brojnih posledica neravnopravne raspodele društvenih odnosa moći između žena i muškaraca. Imenovanje seksualnog nasilja kao takvog omogućile su nam žene organizovane u feminističkom pokretu krajem šezdesetih godina dvadesetog veka. Radikalne feministkinje drugog talasa feminizma su bile te koje su imenovale područje seksualnosti kao polje moći, tvrdeći da, kontrolišući žensku seksualnost, muškarci drže žene podređenim. Cilj muške opresije nad ženama jeste kontrola ženske seksualnosti kroz različite oblike seksualnog nasilja nad ženama.
Rape. --- War crimes. --- Assault, Criminal (Rape) --- Assault, Sexual --- Criminal assault (Rape) --- Nonconsensual sexual intercourse --- Sexual assault --- Offenses against the person --- Sex crimes --- Crime --- Forced sexual intercourse --- Forced sexual penetration --- Penetration, Forced sexual --- Sexual intercourse, Forced --- Sexual intercourse, Nonconsensual --- Sexual penetration, Forced
Listing 1 - 4 of 4 |
Sort by
|