Choose an application

• Reference Manager
• EndNote
• RefWorks (Direct export to RefWorks)

Krajem XX veka duboko se izmenilo gledanje država, etničkih i socijalnih grupa na vlastitu prošlost. Nestanak hladnog rata snažno je ubrzao ovaj proces. Promene su različite: odbacuju se ranije službene verzije istorije, rehabilituju se prećutane strane istorije, oživljava kult "korena", menja se kultura sećanja, prevladavanje prošlosti iznova se pravno reguliše itd. Francuski istoričar P. Nora smatra da je došlo do "ubrzavanja istorije", jer kontinuirane i trajne pojave više to nisu, već su na delu promene koje teku sve brže. To je snažno uticalo na sećanje. Idejni preokret razbio je jedinstvo istorijskog vremena, tj. vezu koja je spajala sadašnjost sa prošlošću i budućnošću. Ovo jedinstvo počivalo je na ubedjenju da društvo, nacija ili grupa stvaraju budućnost tako što odredjuju šta treba zadržati iz prošlosti što bi dalo smisao sadašnjosti. To je bio ujedinjujući elemenat. Današnja neizvesnost oko budućnosti takodje nameće sadašnjici odredjenu vrstu obaveze da se seća. Trijumfalistički je obznanjen slom istorije koja nam je bila bliska, a koja je opterećivala sadašnjicu sa imperativom "obaveznog sećanja". Ubrzavanje promena izazvalo je dramatično pomeranje celokupne prošlosti na distancu, kao da smo od nje odsečeni, stvarajući utisak "sveta koji smo izgubili". Sadašnjost je postala sumnjiva zbog naglo iskonstruisane vlastite istorijske svesti, koja počiva na novim sećanjima. Pored ubrzanja na delu je i "demokratizacija istorije" (Nora 1999). Krupne idejne promene pokrenute su složenim tektonskim društvenopolitičkim i ideološkim preokretima krajem XX veka. Ova knjiga bavi se samo delom idejnih promena koje se tiču izmenjenog vidjenja istorije.

Yugoslavia --- Politics / Political Sciences --- Politics --- History --- Social Sciences --- Sociology --- Political history --- Recent History (1900 till today) --- Government/Political systems --- Transformation Period (1990 - 2010) --- Globalization --- Identity of Collectives

Choose an application

• Reference Manager
• EndNote
• RefWorks (Direct export to RefWorks)

Dvadeset petog novembra 2018. godine navršilo se 75 godina od kada je u Mrkonjić Gradu održano I zasjedanje ZAVNOBiH-a. Tada je, kako je zabilježio hroničar, “u jeku krvavih bitaka od Soče do Đevđelije, Bosna i Hercegovina, u Mrkonjić Gradu, nekoliko desetina kilometara od njemačkog garnizona u Banja Luci, ostvarivala san svojih najboljih sinova, ona je birala svoje zemaljsko vijeće. U toj historijskoj noći, sabrali su se na svoju prvu skupštinu najbolji Srbi, najbolji Hrvati, najbolji Muslimani od ravne Posavine do hercegovačkog krša, od drinskih prosjelina do masiva Dinare i bratimeći se ispod slika Tita, Staljina, Čerčila i Ruzvelta kuju sirotici kletoj svijetlu budućnost.” Uzimajući u obzir značaj koji je imalo prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a za izgradnju državnosti Bosne i Hercegovine, pristupilo se namjeri da se na osnovu dostupnih izvora napravi baza podataka o državnosti Bosne i Hercegovine da bi se budućim istraživačima omogućilo kompleksnije sagledavanje te teme. Nekoliko je faktora opredijelilo pristup temi, a glavni je bio dostupnost građe. Natpisi koji se odnose na državnost Bosne i Hercegovine u velikoj su se mjeri umnožili nakon 1969. godine, a manifestacije su od tada obilježavane širom Bosne i Hercegovine. Pokrajinski komitet KPJ za Bosnu u Hercegovinu sredinom augusta 1943. godine donio je odluku o pokretanju lista “Oslobođenje”, koji je uprkos brojnim nedostacima omogućio širenje informacija o antifašističkoj borbi u Bosni i Hercegovini i Jugoslaviji. Od 868 članaka objavljenih u ratnom “Oslobođenju”, 255 članaka imalo je politički karakter, 217 članaka odnosilo se na borbena djelovanja jedinica NOVJ i vojnih snaga članica antifašističke koalicije, 94 na kulturno-prosvjetne prilike na oslobođenoj teritoriji i u partizanskim jedinicama, 69 na opis likova partizanskih boraca, 68 na privredne prilike u Bosni i Hercegovini, 57 na djelatnosti Narodnooslobodilačkog fronta, 50 na djelatnosti organa narodne vlasti… List “Oslobođenje” bio je dosljedan borac za društveni napredak, izgradnju socijalističkog društva, učvršćenje bratstva i jedinstva među jugoslavenskim narodima i narodnostima, a svojim natpisima je dosljedno čuvao tekovine revolucije. U oblasti nauke, prosvjete i kulture Bosna i Hercegovina je u poslijeratnom periodu ostvarila značajan napredak. “Oslobođenje” je svakodnevno donosilo natpise o svim značajnijim kulturnim manifestacijama u Bosni i Hercegovini. Za proučavanje historije socijalističkog razvoja Bosne i Hercegovine značajnu ulogu imali su i članci o značajnim pitanjima. “Oslobođenje”, kao kreativni elemenat, ali i refleks javnog mijenja, predstavljalo je vrijedan historijski izvor na osnovu kojeg je bilo moguće sagledati društveno-političke i ekonomske prilike u Bosni i Hercegovini u periodu socijalističke izgradnje. Poruke ZAVNOBiH-a postale su temeljna odrednica svih poslijeratnih ustava u Bosni i Hercegovini. Knjiga je koncipirana iz četiri cjeline. U prvoj je dat popis izvora i literature koji se odnosi na period 1945-2018. godine. Arhivska građa vojnih jedinica, društveno-političkih organizacija i organa narodne i vojne uprave najvećim je dijelom sačuvana i publicirana u većem broju knjiga – zbornicima dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu, a ta je tema razmatrana i u drugim publikacijama. U drugoj cjelini dat je spisak članaka objavljenih u ratnom izdanju “Oslobođenja” u periodu od 1943. do sredine 1945. godine. Tadašnja njegova izdanja, uprkos brojnim nedostacima, predstavljala su značajnu pojavu za širenje informacija o antifašističkoj borbi u Bosni i Hercegovini. U trećoj cjelini data je bibliografija radova objavljenih u “Oslobođenju” u periodu od 1945. do 1992. godine. Nakon Drugog svjetskog rata uloga “Oslobođenja” u velikoj se mjeri izmijenila, pa je ono postalo značajan instrument demokratskog javnog života i mišljenja, donoseći informacije o svim značajnijim društveno-političkim i ekonomskim zbivanjima u zemlji i svijetu, predstavljajući snažno sredstvo propagande socijalističkih ideja i odgoja širokih društvenih slojeva u socijalističkom duhu i tumača ideologije i političke linije KPJ, odnosno SKJ. U period između 1945. i 1992. godine, kada se Bosna i Hercegovina nalazila u okviru SFRJ, mogli su se razlikovati stavovi prema ZAVNOBiH-u i državnosti Bosne i Hercegovine. Zahvaljujući utjecaju mlađih političara u Bosni i Hercegovini, povodom obilježavanja 25. godišnjice Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a donesena je odluka da se 25. novembar 1969. godine obilježi kao Dan državnosti Bosne i Hercegovine. Od tada se širom Bosne i Hercegovine taj dan proslavljao brojnim manifestacijama. U četvrtoj cjelini bibliografije nalazi se popis novinskih članaka objavljenih u periodu od 1992. do 2018. godine. Pored podsjećanja na proces izgradnje državnosti Bosne i Hercegovine, posebna pažnja posvećena je aktuelnom odnosu prema tekovinama Narodnooslobodilačkog rata, odnosu prema ZAVNOBiH-u u periodu socijalizma, ali i osporavanju i negiranju svih povijesnih obilježja bosanskohercegovačkog društva. Dan državnosti Bosne i Hercegovine sada se obilježava samo u jednom dijelu zemlje – u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok je u Republici Srpskoj prisutna namjera da se sva njegova obilježja iz prethodnog vremena u potpunosti izbrišu iz memorije. Otkako je u procesu disolucije Jugoslavije nacionalizam postao dominantna ideologija u Bosni i Hercegovini, počelo je negiranje njenog povijesnog bića, kao i univerzalnih principa ZAVNOBiH-a. Značajnu pomoć u kompletiranju uvida u natpise u štampi predstavljala je baza podataka za period od 2003. do 2018. godine, koju je objavio Infobiro-Medija centar iz Sarajeva, ali je trebalo izvršiti selekciju predstavljenih članaka i dopuniti postojeći popis. Iako je bibliografija rađena po drugim metodološkim principima, ona ipak omogućava puni uvid u navedene novinske članke. Kao prilog i doprinos vizuelnom sagledavanju razmatrane teme, pod naslovom “Tri zasjedanja ZAVNOBiH-a”, priložene su fotografije koje se nalaze u Historijskom muzeju u Sarajevu, kao i fotografije objavljene u knjizi Monografija Mrkonjić Grada, štampanoj povodom obilježavanja 30. godišnjice ZAVNOBiH-a 1973. godine. Na kraju, dat je registar imena autora knjiga i članaka objavljenih u publikacijama, kao i imena autora novinskih članaka. Ovaj prilog posvećen obilježavanju 75. godišnjice ZAVNOBiH-a potvrda je da ZAVNOBiH živi i da će njegovo povijesno biće i dalje biti prisutno u našoj stvarnosti. Kao važan elemenat u pitanju čuvanja tekovina NOR-a naredni zadatak će biti obilježavanje 80. godišnjice ZAVNOBiH-a, a za to će biti potrebno omogućiti kompleksniji pristup štampi i literaturi.

Bibliography --- Political history --- Recent History (1900 till today) --- Nationalism Studies --- WW II and following years (1940 - 1949) --- Post-War period (1950 - 1989) --- Transformation Period (1990 - 2010) --- Present Times (2010 - today) --- Identity of Collectives --- Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Herzegovine --- 1900-1999 --- Bosnia and Herzegovina --- Bosnia and Herzegovina. --- Politics and government --- History