Choose an application

• Reference Manager
• EndNote
• RefWorks (Direct export to RefWorks)

U organizaciji Katedre za filozofiju i sociologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Zenici i Centra za društvena i interreligijska istraživanja Univerziteta u Zenici, u Zenici je 22. decembra 2016. godine održan okrugli sto pod nazivom Aristotelovanje u povodu 2400 godina od rođenja starogrčkog filozofa Aristotela. Direktan povod za ovaj skup je proglašenje 2016. godinom Aristotela od strane UNESCO-a. O Stagiraninu su tako govorili poznavaoci njegove filozofije iz Bosne i Hercegovine i to: prof. dr. sc. Željko Škuljević (Filozofski fakultet Univerziteta u Zenici), prof. dr. sc. Miodrag Živanović (Filozofski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci), prof. dr. sc. Damir Marić (Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu), prof. dr. sc. SpahijaKozlić (Pravni fakultet Univerziteta u Zenici), doc. dr. sc. Bernard Harbaš (Ekonomski fakultet Univerziteta u Zenici), prof. dr. sc. Nebojša Vasić (Filozofski fakultet Univerziteta u Zenici) i zenički književnik Aras Borić. Kako svjedoči Diogen Laertije, Aristotel (stgr. Ἀριστοτέλης, Aristotelēs; Stagira u Trakiji, 384. p. n. e. - Halkida, 322. p. n. e.) je rođen od oca Nikomaha i majke Faestide. Još dok je Platon bio živ, Aristotel je napustio učiteljevu Akademiju. Kasnije, kada se vratio, vidio je da je ona u rukama drugog učitelja pa je osnovao vlastitu školu u Likeju (Liceju), na jednom šetalištu gdje je običavao šetati s učenicima i tako im nekada držati predavanja i rasprave, odakle je ona dobila naziv Peripatetička škola (stgr. περιπατητικός, peripatetikos), dok je njegova filozofija prozvana peripatetičkom. Neki ipak smatraju da je naziv potekao od šetnji s Aleksandrom Makedonskim s kojim je razgovarao o filozofiji i drugim temama. Boravio je u Makedoniji na poziv Filipa Makedonskog kako bi poučavao njegovog petnaestogodišnjeg sina Aleksandra, a potom je stigao u Atinu i upravljao svojom školom nekih trinaest godina. U Aleksandru Makedonskom Aristotel je imao dostojnijeg učenika i vaspitanika nego što je Platonov Dionizije. Nakon toga se povukao u Halkidu i tamo umro od bolesti u dobi od šezdeset i tri godine. Prema pisanju Diogena Laertija za svog života je napisao ukupno 445.270 redova teksta.

Philosophy, Ancient. --- Aristotle

Choose an application

• Reference Manager
• EndNote
• RefWorks (Direct export to RefWorks)

According to the materials found so far and available documents, it seems that the oldest samples of Bosniak short and humorous stories were recorded by means of Turkish language, done by hand of a Sarajevo chronicler, Mula Mustafa Bašeskija, and they go as far as the middle of the 18th century.From then until nowadays, the stories have been collected, recorded,and published occasionally. The first scripts of oral prose were mainly the result of some individual engagement, however, they had not been recorded in a professional and planned way until 1960s, under the auspices of the Ethnographic Department of the National Museum in Sarajevo, and the Institute for research of folklore in Sarajevo. The oral stories of Bosniaks are characterized by a thematic and motif variety as well as by a constant topic pattern. Didactical and entertaining modes were frequently formed and interwoven harmoniously, so that they make these stories didactical and amusing at the same time. The topic patterns owe their vitality to independent solutions of talented transferors of oral tradition, who - acting in accordance with the strict requirements of the genre - could express themselves at the level of language primarily. Similarly to other traditions, Bosniak short stories and humorous ones as well, have the features of the environment that created them. Comparing the most successful samples of stories recorded in Bosniak community poetically speaking to those in the neighbouring regions, as well to some oral-prose tradition in some distant places, one can find out that there is a similarity in narration, but also that the topic pattern differ mainly due to regional traits as well as independent solutions of the female and male narrators created during the very process of telling a story to their audience.

Folk literature, Bosnian --- Bosnian wit and humor --- Literature --- History and criticism. --- History and criticism. --- Philosophy.

Choose an application

• Reference Manager
• EndNote
• RefWorks (Direct export to RefWorks)

Feminizam i kao teorija i kao pokret obuhvata različite, često čak i suprotstavljene perspektive. Ipak, u savremenim okolnostima, kritika neoliberalizma može se prepoznati kao zajedničko opredjeljenje koje ne zaključuje,već kontinuirano razvija i kontekstualizira debatu o specifičnim problemima. Upravo kroz odabrane rasprave u ovom zborniku, autorice problematiziraju neka od pitanja koja se tiču rodnih dimenzija ekonomskih procesa. Zbornik je strukturisan u tri glavna dijela, a u svakom su objavljena po dva rada jedne autorice. U prvom dijelu zbornika, Tatjana Đurić Kuzmanović kroz dva rada govori o feminističkoj ekonomiji kao posebnoj školi ekonomskog mišljenja. Već na samom početku prvog teksta, autorica naznačava da se raznovrsnost pogleda unutar škole objedinjuje u kritičkom preispitivanju “klasičnih“ ekonomskih koncepata. “Nova“ znanja nude i nove alate neophodne za ekonomsku analizu socio-ekonomskih nejednakosti između žena i muškaraca, a koje izmiču “klasičnim“ teorijama. Postavljeni okvir autorica u drugom tekstu koristi za analizu poluperiferijalne ekonomije Srbije. Svakako da ona, s obzirom na sličnosti socio-ekonomskog konteksta, može biti inspirativna za primjenu alata feminističke ekonomije u ispitivanjima stanja u Bosni i Hercegovini i analizama dominantnih rodnih režima. Iako je rasprava Tatjane Đurić Kuzmanović fokusirana na odabrane teme i probleme, ona daje jezgrovit uvid u nove i drugačije pristupe u razumijevanju socio-ekonomskog položaja žena. Za dalje čitanje i bavljenje feminističkom ekonomijom mogu se preporučiti i drugi radovi ove autorice, a posebno dva teksta. Tekst Feministička ekonomija u post-socijalističkoj Srbiji – metodološki i kontekstualni izazovi objavljen je u publikaciji Feministička teorija je za sve. Podsjećanja radi, riječ je o zborniku radova s konferencije kojom je, između ostalog, obilježeno i deset godina od objavljivanja knjige Neko je rekao feminizam: Kako je feminizam uticao na žene XXI vijeka. Drugi tekst, Feministička ekonomija: mit ili alternativa, objavljen je u časopisu za feminističku teoriju i studije kulture Genero, čija je arhiva dostupna i online (http://generojournal.org/arhiva.html). Možda ovakve digresije nisu uobičajene za predgovore, ali ne čini se suvišnim na ovom mjestu ukazati na radove koji su važni za dalje bavljenje feminističkom ekonomijom, ali i podsjetiti na knjige koje su uticale na razvoj feminističkih teorija na našim prostorima i postale dijelom feminističke lektire.

Politics / Political Sciences --- Politics --- Philosophy --- Social Sciences --- Economy --- Gender Studies --- Law, Constitution, Jurisprudence --- Psychology --- Human Rights and Humanitarian Law --- Ethics / Practical Philosophy --- Sociology --- Labor relations --- Behaviorism --- Socio-Economic Research